EKOlist: Zdrava životna sredina nema alternativu

Ekolist

EKOlist: Zdrava životna sredina nema alternativu

Sa Jadrankom Marčok, direktorkom „Zelenog kruga”, izdavačem magazina „Ekolist”, „eEkolist” i vlasnicom portala ekolist.org, razgovarali smo o tome kako je došla na ideju kreiranja besplatnog elektronskog magazina, kojim se on sve sferama bavi i po čemu se izdvojio kod čitalaca.

Prvi broj je poslat na par stotina adresa, a drugi na par hiljada prijavljenih adresa. Danas, s adresarom od blizu 8.000 prijavljenih e-mailova na koje je stigao četrnaesti broj „eEkolist”-a, ne možemo da budemo nezadovoljni.

Ekolist

Kako ste došli na ideju da kreirate besplatni elektronski magazin?

Budući da se izdavaštvom bavimo dugi niz godina, osetili smo potrebu da potražimo novi vid komunikacije sa našom čitalačkom publikom. Imamo štampano izdanje „Ekolist”, koji prati web portal https://ekolist.org, kao i društvene mreže, ali nam je nedostajao magazin s daleko više interakcije. Ekipa koja stoji iza „Ekolista” nije želela da radi „samo još jedan newsletter”, pa smo zajedno razmišljali i odlučili da to bude jedno sasvim novo elektronsko izdanje – magazin koji će do svojih čitalaca stizati putem e-maila. Tako smo omogućili svim našim pretplatnicima na „Ekolist”, ali i najširem krugu zainteresovanih građana, udruženja, „zelenih ativista” i državnih institucija u Srbiji i regionu, da besplatno dobijaju kvalitetan magazin koji se bavi širokim spektrom tema iz oblasti zaštite životne sredine.

Kojim se sve sferama EKOlist bavi?

Dugogodišnja posvećenost temama iz oblasti zaštite životne sredine omogućila nam je da steknemo uvid u sveukupnu problematiku, te su naše teme raznolike – od ekologije, reciklaže, zaštite prirode, biodiveziteta i ugroženih vrsta, preko edukacije i zdravih načina života, do energetike, klimatskih promena i industrije. Trudili smo se da u našim magazinima ili web portalu obradimo sve teme do kojih dođemo, kao i onih koje nas pronađu, jer za nas nema malih i nevažnih problema građana i gorućih tema u vezi sa životnom sredinom.

EKOlist ima i svoje štampano izdanje, koja bi bila razlika između PDF i štampanog izdanja?

Dok je štampano izdanje „Ekolist” pretežno posvećeno problematici zaštite životne sredine „u lokalu”, dakle na nivou pojedinca, lokalne samouprave ili Republike Srbije, „eEkolist” sve te teme sagledava daleko šire – regionalno i globalno. Cilj je da analitički i kritički dođemo do primenjivih rešenja koja će imati pozitivan učinak kako na životnu sredinu, tako i na održivo upravljanje resursima, a posledično i na kvalitet života građana.

Očuvana priroda i zdrava životna sredina nemaju alternativu. Ukoliko svoj privredni rast budemo bazirali na štetu životne sredine, sve naše „bogatstvo” potrošićemo na kupovinu čistog vazduha, ispravne vode i zdravstveno bezbedne hrane. To je ekološki pogrešna matematika, na duge staze neodrživa i pogubna po naše društvo.

Ekolist

Šta je bilo najteže prilikom pokretanja magazina, a koja bi bila vaša najlepša uspomena iz tog perioda?

Najteži je svakako bio početak. Nismo znali da li će ovaj oblik medija, koji je, priznaćete, dosta nov i nezastupljen na našim prostorima, moći da korespondira sa čitaocima. Odgovor nam je stigao veoma brzo. Prvi broj je poslat na par stotina adresa, a drugi na par hiljada prijavljenih adresa. Danas, s adresarom od blizu 8.000 prijavljenih e-mailova na koje je stigao četrnaesti broj „eEkolist”-a, ne možemo da budemo nezadovoljni.

Najlepše uspomene su svakako e-mailovi podrške za naš projekat. Na stranicama „eEkolista” izlazili su tekstovi na jezicima iz celog regiona, kao i engleskom jeziku. Ljudi su prepoznali našu otvorenost i poželeli da učestvuju u našem projektu. Veoma brzo je postalo jasno da granice ne postoje za ekološke probleme, kao i da se rešenja ne mogu tražiti „u svom dvorištu”. „eEkolist” je bio prirodni korak i naša je dužnost i obaveza da istrajemo. Imamo sjajnu podršku naših saradnika, čitalaca i oglašivača. Hvala im na tome.

Ako biste mogli da vratite vreme, postoji li nešto što biste uradili drugačije?

Uvek postoji želja da se upotrebi neka magična reč ili vremeplov, kako bismo izmenili prošlost, učinili nešto bolje ili popravili štošta… Ukoliko bih mogla da vratim vreme, sigurno to ne bi bile velike promene… Izabrala bih iste saradnike, posvetila bih se istim temama, radila na istim projektima. Promene bi bile više „kozmetičke”, jer suštinski – i moj tim i ja radimo ono u šta duboko verujemo i posvećeni smo bez ostatka.

Po čemu vas čitaoci prepoznaju, tj. šta je vaš zaštitni znak i da li ste ga kreirali svesno?

Verujem da smo tokom svih ovih godina stvorili imidž vrednih i revnosnih medijskih radnika koji su pokrenuli i ispratili mnoge goruće probleme zaštite životne sredine. Podsetiću vas da smo, na primer, imali seriju tekstova o tome kako se u lokalnim samoupravama koristi „eko dinar”. Sa druge strane, bili smo saveznici mnogim inicijativama, projektima i malim privrednicima. „Zelena solidarnost” naš je zaštitni znak i to je nešto iza čega ćemo uvek ponosno stajati.

Ekolist

Služite li se društvenim mrežama i koliko one doprinose marketingu vašeg magazina?

Društvene mreže su neizbežni i neizostavni marketinški alat današnjice. Fejsbuk nam je dobar saveznik i trudimo se da maksimalno povećamo vidljivost. Takođe, prepoznati smo kao regionalni medij, pa naše tekstove prenosti portal https://bpportal.me

Kakvi su vaši planovi na polju razvoja novih ideja u toku narednog perioda?

Imamo mnogo planova, jer kada iza sebe imate sjajnu ekipu – ideje dolaze same. Posvetićemo se razvoju naših platformi, kao i projektima. Na jesen počinje novi krug naše akcije ozelenjavanja školskih dvorišta „Kako raste drvo”. Takođe, planiramo seriju podkasta i intervjua… Dakle, postajemo viralni!

Šta je ono što biste preporučili svima onima koji planiraju da se upuste u sopstveni posao?

Svi oni koji planiraju da se upuste u sopstveni posao moraju biti hrabri. A to je najlakši deo! Izaberite pouzdanu ekipu i razgovarajte sa svojim saradnicima. Čak i kada ste završili sav posao, poslali izdanje u štampu ili u etar – uvek mora da postoji bar pet minuta vremena za razgovor. Uvažavajte ideje svojih saradnika, poštujte njihovo vreme i rad. Poštujte i svoje klijente – u našem slučaju čitaoce – jer su oni izabrali vas. Nemojte pokušavati da im „prodate” nešto ukoliko to sami ne biste kupili. Na kraju: poštujte sebe. Kada na kraju dana rezimirate sve urađeno, morate da imate pozitivan skor. Svakog dana morate da imate bar jednu dobru stvar koja je vas i vaše saradnike učinila boljim ljudima, a našu planetu boljim mestom za život.